Kalabaka: Tajne nepoznate Europe / Kalabaka: die Geheimnisse des unbekannten Europas, Fred von Bohlen, Njemačka (1930), 81 min
Baron Fred von Bohlen volio je pustolovine u dalekim zemljama. Krajem 1920-ih godina radio je kao šef odsjeka za kultur-filmove (vrsta obrazovnih dokumentaraca specifičnih za njemačku kinematografiju) u produkcijskoj kući Hegewald Film. Uspio je ishoditi da mu Hegewald Film financira putovanje od Austrije preko Balkana sve do Irana. Putovanje je trajalo od 1928. do 1930. godine. Prvi dio tog putovanja od Sarajeva do grada Kalabake u Grčkoj opisao je u svojem nijemom putopisnom dokumentarcu Kalabaka: Tajne nepoznate Europe (1930). Kako se vidi u filmu, von Bohlen je svuda išao sa svojim fotoaparatom, rezultat čega je bio istoimeni foto-album cjelokupnog putovanja, kojeg je objavio 1939. s podnaslovom „S mojim autom, mojim foto-aparatom i sa sobom samim 20. 000 kilometara kroz Balkan i Iran.“ U mnogim kadrovima filma pojavljuje se i von Bohlen sam, a ako je istina da je on bio jedini član filmske ekipe, tko je onda snimao te kadrove: neki lokalac kojeg je naučio barati kamerom ili bi on prvo uključio kameru pa stao ispred nje? Njegov auto (ili auto koji mu je osigurala producentska kuća) doista je moćna mašina, a pojavljuje se u toliko prizora filma, među kojima se ističu oni u kojima bez problema juri po neravnom terenu i premošćuje potoke, da se čini kao da se radi o reklami za tu marku automobila.
Konačno (i fascinantno, ako je doista on sam sve to napravio), radi se o putopisnom dokumentarcu impresivne kvalitete. Nižu se atraktivni prizori egzotičnih znamenitosti i običaja. Vidimo Jajce, Sarajevo i Mostar kakvi danas ne postoje. Svjedočimo ekskluzivnim kadrovima internih derviških rituala u Skoplju. Napeto promatramo jedini mogući prijevoz do samostana u visokim stijenama grčkih Meteora (danas znamenitog UNESCO-ovog zaštićenog područja), a to je dizalom u obliku mreže koju snagom mišica i kolotura podižu redovnici.
Kalabaka: Tajne nepoznate Europe fascinira i radi toga što stilom podsjeća na današnje putopisne dokumentarce s vodičima poput Michaela Palina i Anthonyja Bourdaina. Poput njih, i Fred Von Bohlen se kao vodič često pojavljuje u prizorima filma i razgovara s lokalcima (razlika je u tome da njihove dijaloge ne čujemo, već možemo pročitati u međunaslovima). Kao i oni, von Bohlen često inscenira duhovite susrete i događaje, za koje ne znamo koliko su se spontano dogodili, a koliko su izmišljen za potrebe filma. Pri tome se provokativno zafrkava sa strogim načelima muslimanske i pravoslavne vjere, a na meti mu je najviše odnos prema ženama.
Juraj Kukoč
