Program filmova Maksmilijana Paspe
- Obiteljski film iz god. 1932, 9,5 mm, c/b, 10 min.
- Lov, 1928-30., 9,5 mm, c/b, 6 min.
- Sport u Zagrebu, 9,5 mm, c/b, 9 min.
- Plitvička jezera, 9,5 mm, c/b, 9 min.
- Paris, 1933., 9,5 mm, c/b, 11 min.
- Propagandno putovanje Jadranske straže u bliži Orijent sa S/S Kraljica Marija, 9,5 mm, c/b, 14 min.
- Zagreb, 9,5 mm, c/b, 10 min.
- Majčina priča, 1935., 9,5 mm, c/b, boja, 9 min.
Ukupno trajanje programa: 78 minuta
Maksimilijan Paspa svoje putovanje u svijet filma započinje kupnjom prve Pathéove kamere formata 9,5 mm i snimanjem obiteljskih prizora. Kao jedan od osnivača Fotokluba Zagreb, već 1928. godine pokreće kinosekciju unutar kluba, koja ubrzo postaje središnje mjesto okupljanja domaćih kinoamatera.
Budući da u Hrvatskoj toga razdoblja, izuzev produkcije namjenskih filmova Škole narodnog zdravlja, nije postojala sustavna filmska proizvodnja, kinoamateri su svjesno preuzeli ulogu dokumentarista vremena. Snimali su značajne javne događaje, prirodne i kulturne znamenitosti, putovanja te različite hobističke aktivnosti – sve ono što su smatrali vrijednim bilježenja. Stoga i u Paspinoj filmskoj ostavštini, koja obuhvaća više od sedamdeset filmskih zapisa, prevladavaju dokumentarni filmovi.
Ovim programom predstavljamo prvo razdoblje Paspina stvaralaštva, od njegovih početaka do izbijanja Drugoga svjetskog rata. Svi filmovi u programu nastali su tijekom tridesetih godina 20. stoljeća.
Program započinje obiteljskim filmom koji obiluje tipičnim prizorima svakodnevice toga vremena. Za razliku od mnogih sličnih amaterskih zapisa, film je pažljivo strukturiran i opremljen međunatpisima. Paspa je smatrao da obiteljski film nije inferiorna filmska forma sama po sebi, nego da joj se jednostavno ne posvećuje jednaka pažnja kao drugim amaterskim žanrovima.
Slijede dva dokumentarna filma. Lov je sastavljen od snimaka nekoliko lovačkih izleta, pri čemu autor traži komične situacije i zanimljive detalje, nastojeći stvoriti film koji će publiku istodobno informirati i zabaviti. Sport u Zagrebu donosi ozbiljniji pristup temi te se ističe vizualnom dojmljivošću. Koristeći tehniku usporenog snimanja, Paspa stvara svojevrsnu studiju pokreta sportaša u različitim disciplinama.
Zatim slijede tri putopisna filma. Plitvička jezera nastala su tijekom obiteljskog izleta na tada već poznato turističko odredište. U svojim putopisima Paspa sustavno dokumentira samo putovanje, obilazi najvažnije lokalitete i informacije prenosi putem međunatpisa. Ova je verzija, jedna od dviju sačuvanih pod istim naslovom, osobnija, te sadrži veći broj obiteljskih prizora. Film završava detaljem cvijeta i autorovim komentarom u kojem izražava vlastitu fascinaciju filmskim medijem.
Film Paris snimljen je tijekom putovanja na međunarodni susret kinoamatera. Iako sam susret nije zabilježen, film donosi pedantan prikaz najpoznatijih pariških znamenitosti, isprekidan živopisnim prizorima gradskih ulica, prometa i tržnica snimljenih iz različitih perspektiva. Više od turističkog vodiča, film predstavlja autorov osobni doživljaj grada.
U ovom filmu, kao i u sljedećem snimljenom tijekom putovanja na Bliski istok, vidljiva je fascinacija tehnologijom, prometom i prometnim sredstvima, karakteristična za mnoge kinoamatere toga vremena. Paspa pritom nastoji pronaći ravnotežu između dokumentiranja i zabave pa među prizore znamenitosti umeće kadrove svoje supruge i suputnika u različitim aktivnostima, razbijajući tako monotoniju kronološkog prikaza putovanja.
Program završava izvrsnim dokumentarnim zapisom o Zagrebu te jednim od najzanimljivijih eksperimenata hrvatskog amaterskog filma međuratnog razdoblja – filmom u boji snimljenim aditivnom metodom, naslovljenim Majčina priča.
Lucija Zore, arhivska savjetnica
